Svjetski sirevi

 

U mnogim kuhinjama svijeta, a posebno u mediteranskoj, sir ima važnu ulogu. Ovisno o pripremi jela on se riba, trga, drobi, reže na kockice. Često se samo malo zagrije na maslacu i jednostavno služi uz tjesteninu.

 

Na svijetu je na tisuće vrsta raznih sireva. Pogledate li samo kakvih sve vrhunskih sireva ima u Hrvatskoj bit će vam lakše razumjeti svjetske razmjere. Rekli bi smo, svaka čast lokal-patriotizmu i ljubljenju domaćih vrsta, ipak neki su sirevi napravili svjetsku karijeru i postali sinonimom vrsnosti i kvalitete. Naravno u pitanju nije samo kvaliteta nego i priča koja ih prati.

Kada bismo istraživali povijest sira, trebali bi se vratiti više od 4000 godina unatrag, u vrijeme kada je čovjek počeo musti životinje i koristiti njihovo mlijeko u svojoj prehrani.
Kroz članak ćemo vas upoznati s desetak najrazvikanijih sireva. Tek toliko da ne ispadnete 'selje belje' jer ništa ne znate.

Evo zašto ga je dobro konzumirati- Sir je vrlo bogat izvor hranjivih tvari i vrlo je važan nutrijent, posebno biološki vrijednih proteina, kalcija, kalija i magnezija. Sir naravno sadrži masti i ugljikohidrate, a dobar je izvor vitamina A i B kompleksa, osobito riboflavina.

Ementaler je švicarski polutvrdi sir od kravljeg mlijeka, koji izvorno potječe iz doline Emmental u kantonu Bern. Ime su mu dali stanovnici Langenthala 1542.godine po dolini u toku rijeke Emme. Danas ga u toj dolini izrađuje oko 1600 proizvođača, a kako mu geografsko podrijetlo nije zaštićeno, na stotine je tvornica u svijetu koje ga prema posebnim uputama danas proizvode. Sadrži oko 45% masnoće, a najpoznatiji je po svojim 'rupama', koje su rezultat djelovanja plina tijekom procesa zrenja sira. U SAD-u ga smatraju standardnim sastojkom svakog sendviča. Jede se sam, često narezan na kockice, a odlično ide uz pivo ili vino. Koristi se kod toplih jela kada se nariban malo zapeče, a upotrebljava se i u pripremi fondua.

Gouda je najpoznatiji i najcjenjeniji sir nizozemskog sirarstva. Jedan je od najpoznatijih sireva u svijetu, a počeo se još u 6.stoljeću izrađivati na farmama oko istoimenog sela u blizini Rotterdama. Danas Nizozemci goudu izvoze u brojne zemlje svijeta već više od 700 godina. Gouda je polutvrdi masni sir napravljen od kravljeg mlijeka, blagog je okusa i svjetložute boje Može se poslužiti kao narezak uz suhomesnate proizvode i za pripremu toplih i hladnih sendviča.

Edamer (edamac) ovaj će te sir najlakše prepoznati po svojoj presvlaci od crvenog (katkada i žutog) voska koji je prvi put upotrijebljen u 14.stoljeću. Riječ je o polutvrdom, zlatno žutom siru koji potječe iz grada Edama, male luke koja se nalazi sjeverno od Amsterdama. Originalni edamac najčešće se prodaje kao mlad sir jer mu je tada struktura elastična i podatna, a blagog je okusa. Za razliku od ostalih sireva edamer nema karakterističnog mirisa, sadrži puno manje masnoća, a stoga se izvrsno slaže s voćem(dinje, breskve, marelice..). U početku je bio samo kuglastog oblika, dok se danas sve češće proizvodi i u bloku. Nizozemci ga tradicionalno za doručak poslužuju tanko narezanog s kruhom ili krekerima. Koristi se za umake, ali i za pripremu raznih salata.

Chedar je najpoznatiji sir koji nam dolazi iz Velike Britanije. Pod ovim se imenom spominje još u 16. stoljeću kada se izrađivao blizu Cheddar Georga. No njegova povijest datira još iz doba Rimljana koji su prvi donijeli tvrdi sir u Englesku. Chedar je sir zatvorene glatke teksture, bez rupica, intenzivne žute boje, karakteristična mirisa i ugodnog slano-pikantnog okusa. Proizvodi se od punomasnog kravljeg mlijeka, a najčešće se konzumira u Velikoj Britaniji i drugim anglosaksonskim zemljama, gdje ga koriste za pripremu sendviča i mnogih umaka. Kako njegovo ime nije bilo zaštićeno, recept se, a s njime i proizvodnja proširila diljem svijeta. Naime tijekom stoljeća iseljenici su ga odnijeli u Ameriku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i Južnu Afriku.

Camembert poznati Francuski meki masni kravlji sir s bijelom plemenitom plijesni. Prema jednoj legendi prva ga je napravila Marie Harel davne 1791.godine u selu Camembert u Normandiji. Recept je dobila od katoličkog svećenika u zahvalnost što mu je pružila utočište u vrijeme Francuske revolucije. Navodno je Napoleon toliko bio oduševljen ovim sirom da je poljubio damu koja mu je ovaj sir poslužila. Mnogi će ga najlakše prepoznati po pakiranju u karakterističnim tankim okruglim drvenim kutijicamma koje mu čuvaju svježinu. Najbolje ga je konzumirati uz voće i orašaste plodove, a naravno njegov lagani okus po šampinjonima izvrsno ide uz kruh, meso i uz vino. Kako će te ga sigurno čuvati u hladnjaku, prije konzumacije ostavite ga da malo odstoji na sobnoj temperaturi kako bi ponovno razvio karakteristični okus i miris.

Brie je također mekani sir od kravljeg mlijeka sa plemenitim bijelim plijesnima i žuto-bijelom mekanom sredinom. Za njega kažu da je preteča camemberta, a ocem svih mekanih bijelim gljivicama pokrivenih sireva smatraju Brie de Meaux koji se još od 8. stoljeća proizvodi u okolici Pariza. Poznat je i kao 'kraljev sir', dok je poslije Francuske revolucije to ime promijenjeno u 'kraljicu sireva'. Brie će svakako obogatiti razne sendviče, ali ipak preporučamo da ga konzumirate samoga uz kakvo vino voćne arome. Kada se uz njega 'grickaju' orašasti plodovi poput oraha i lješnjaka ili neko voće kao što su dinje, osjetit će te puninu njegova okusa.

Gorgonzola je talijanski sir snažnog i ugodnog okusa s tipičnim crtama plavo- zelene boje koje podsjećaju na mramor. Zbog karakterističnog okusa, gorgonzola je neiscrpan izvor raznih kulinarskih kombinacija, od predjela, glavnih jela pa do deserta. Dodaje se u umake, tjestenine, njoke, rižota, salate. Poslužuje se uz meso ili uz voće i med kao desert. Prvi pisani dokazi o postojanju ovoga sira potječu još iz 879. godine. Iako postoji više legendi o nastanku ovoga sira jedna od nih govori kako je jedan gostioničar iz

Gorgonzole slučajno otkrio kako zimski sir stracchino ostaje plav nakon nekoliko tjedana u hladnom i vlažnom podrumu njegove gostionice. Naravno, takvog ga je ponudio svojim gostima koji su njime bili oduševljeni, a sve ostalo je povijest. Ime sira je zaštićeno, a originalna gorgonzola ima oznaku D.O.C. i proizvodi se samo u Lombardiji. I gorgonzolu kao i brie ili camembert prije konzumacije ostavite neko vrijeme na sobnoj temperaturi kako bi ponovno razvio karakteristični okus i miris.

 

Parmezan mnogima omiljen, tvrdi, masni, aromatični, kravlji sir iz Parme (pokrajina Reggio Emilia) originalnog naziva 'grana Parmigiano Reggiano'. Ovaj sir dolazi iz velike porodice tvrdih sireva zrnate strukture, a među ostalim najkopiraniji je sir na svijetu. Ime parmezan (parmigiano) donešeno je odlukom o kontroliranom porijeklu, cijeloj regiji, a ne samo Parmi 1955.godine. No to je ime postalo sinonimom za gotovo sve talijanske tvrde sireve diljem svijeta. Ovaj sir starenjem dobiva na cijeni, ali i okusu, koji postaje još jači. To je dovoljna garancija za vlasnike nekoliko banaka u srednjoj Italiji kojima je deponiranje sira parmezana jamstvo za dobivanje bankovnog kredita. Ako imate kakav komad parmezana sigurni smo da dobro znate što će te s njim učiniti, važno je znati da je originalan samo onaj koji se proizvodi u Parmi od certificiranih proizvođača, dok svi ostali mogu biti samo tvrdi sirevi koji nekim čudom sliče parmezanu.

Pecorino je vrhunski talijanski tvrdi, delikatesni sir od ovčjeg mlijeka koji je po svojem jakom okusu i kvaliteti poznat u cijelom svijetu. Iako je podrijetlom sa Sardinije, danas se uglavnom proizvodi u rimskoj regiji, pa tako najčešće i nosi naziv pecorino romano iako imamo i pecorino siciliano, toscana ili sardo. Pecora znači 'ovca', stoga je lako zaključiti kako je dobio ime i da je riječ o 100% ovčjem siru. Pecorino se poput parmezana servira u malim komadima ili u ribanom obliku. Oštrog je okusa i pikantan, savršeno se sljubljuje uz voće, med ili uz čašu crnog vina, dok stariji sirevi najbolje idu uz svježi kruh. Ono što je parmezan na sjeveru to je pecorino na jugu Italije, konzumira se kao mlad, ali i stari sir koji zrije i više od 6 mjeseci.

Mozzarella, također jedan od najpoznatijih talijanskih sireva. Neizostavan sadržaj svake dobre pizze. Dobra i kvalitetna mozzarella ima blag i svjež okus po mlijeku, to je sir s visokim postotkom vode, a zapravo što je sir svježiji to je čvršći i elastičniji, dok starenjem postaje sve mekši i kiseliji. Ovaj sir potječe iz okolice Rima, a dokumenti govore da se mozzarella proizvodila još u 15. stoljeću i zvala se jednostavno mozza. Ime dolazi od talijanske riječi mozzare što u prijevodu znači rezati i očito se odnosi na način pripreme sira. Mozzarella se tada radila isključivo od mlijeka vodene bivolice, a danas se sve češće proizvodi od kravljeg mlijeka ili mješavine bivoljeg i kravljeg mlijeka (danas se bivoli za mužnju uzgajaju još samo u okolici Napulja). Izvorne mozzarelle rade se u malim grudicama promjera do 6 cm, u obliku jaja. Teže između 80 i 100 g i uvijek se čuvaju u vlastitoj sirutki, u kojoj se osjeti lagana kisela nota. Svi znaju da je mozzarella nieizostavan dodatak svih jela koja iziskuju lako topive sireve, svježa ima i najviše hranjivih vrijednosti, a svojim okusom obogatit će mnoge salate.  
|




Restorani